Résultats (
Créole haïtien) 1:
[Copie]Copié!
Palidis (de latin palus, "Marekaj" [1]), tou ke yo rekonèt kòm malarya (nan Italyen an mal'aria, 'move van' [2], tèm ki te itilize pa pale anglè yon), yon maladi ki bay enfeksyon koze pa yon eponj de tout genre Plasmodium, pwopaje a bay/fè koutdan ki konnen se yo ki andanje de nofèl marengwen.Ak 207 milyon moun malad ak 627 000 nan, li touye 2012 [3], malarya rete a ki pi gwo parasitosis ak an majorite konsènan timoun ponkò gen senkan ak fanm ansent. 80% nan ka te rejistre nan bato Saharan Afrika (gade seksyon detaye: "Pidemyoloji").Sousè malarya a te transmèt travay premyèman, nan mitan lannwit, lè a bay/fè koutdan pa yon fenmèl marengwen de tout genre nofèl, tèt li kontamine apwè li te gen yon moun enfekte dès. Sousè a infecte fwa cellules ki viktim yo ak lè sa a y nan san an, pa colonisation selil wouj ak bagay yo. Homeotherms animal divès espèces parasitized ak Plasmodiidae, ki espesifik pou yo. moun ka parasitized ak zannimo Plasmodium, eksepsyon Plasmodium knowlesi. San (100) 223 espèces de tout genre Plasmodium lis, sèlman kat ki espesyalman moun: falciparum Plasmodium responsab yon gwan majorite moun ki mouri yo, ak twa lòt ki koze fòmilè malarya 'san danje' ke yo abityèlman pa mòtèl Plasmodium vivax, Plasmodium ovale, ak Plasmodium malariae. Plasmodium knowlesi (bò) ki te kwè nan jiskaske depi kèk tan byen presi pou Simian yo ki andanje se koulye a konte nan mitan Plasmodia yo tou ki afekte imen, fason abityèlman pa grav tou (gade seksyon detaye: 'Lakòz').Fè malè a te dekouvwi sou 6 Novanm 1880 nan la militè lopital de Constantine (Aljeri) pa yon lame Fwansè doktè, Alphonse Laveran, ki te resevwa pwi nobèl nan izyoloji oswa medikaman nan 1907. Se nan 1897 kòm Anglè doktè Ronald Ross (pwi nobèl nan 1902) est marengwen nofèl yo ye vecteurs de malarya (jiskaske dat sa, 'move syèl la nan marécages te responsab pou gaye malad la geri vre).
En cours de traduction, veuillez patienter...
